Kada se zapošljavanje novih radnika u 2025. godini, probni rad predstavlja ključnu fazu koja omogućava poslodavcima da provere sposobnosti i prilagodljivost kandidata, a zaposlenima da se upoznaju sa radnim okruženjem. Međutim, neadekvatno regulisan probni rad može dovesti do brojnih pravnih nesuglasica i sudskih sporova. Ovaj vodič će vam pomoći da razumete kako da u potpunosti uskladite ovaj proces sa zakonskim okvirom.
Šta podrazumeva probni rad i koliko traje?
Probni rad je period tokom koga se obe strane – i poslodavac i zaposleni – upoznaju i proveravaju da li je zaposleni podoban za obavljanje određenog posla. Prema Zakonu o radu, maksimalno trajanje probnog rada iznosi šest meseci za radnike sa neodređenim radnim odnosom, dok za radnike sa određenim radnim odnosom može biti kraće, ali ne duže od tri meseca. Ovaj period mora biti jasno definisan u ugovoru o radu kako bi se izbegle nejasnoće. Na primer, ako zaposleni obavlja poslove koji zahtevaju posebne veštine, poslodavac može koristiti ceo period od šest meseci za evaluaciju, dok za manje kompleksne poslove može biti dovoljno i kraće vreme.
Kako pravilno sastaviti ugovor o probnom radu?
Jedan od najčešćih razloga za sudske sporove je neprecizno formulisana dokumentacija. Ugovor o radu koji uključuje probni rad mora sadržati sve bitne elemente: tačno određeno trajanje probnog rada, jasno definisanu poziciju i opis posla, visinu plate, radno vreme i uslove pod kojima se probni rad može prekinuti. Neophodno je da se u ugovoru eksplicitno navede da se radi o probnom radu kako bi se izbegle nedoumice. Takođe, važno je naglasiti da zaposleni tokom probnog rada uživa sva prava iz radnog odnosa, uključujući pravo na odmor, naknadu plate i zdravstveno osiguranje. Ako tražite pomoć u sastavljanju ovih dokumenata, stručnjaci iz agencije za knjigovodstvo mogu vam pružiti podršku u osiguravanju pravne usklađenosti.
Kako izbeći greške prilikom prekida probnog rada?
Prekid probnog rada je oblast koja najčešće dovodi do pravnih sporova. Poslodavac ima pravo da prekine probni rad bez otpremnine i bez navođenja razloga, ali to mora učiniti isključivo pisanim putem, uz poštovanje otkaznog roka od pet dana. Ključno je dostaviti rešenje o prekidu probnog rada na vreme, jer kašnjenje može dovesti do toga da se probni rad smatra završenim, a radni odnos produženim. Takođe, jako je važno voditi evidenciju o radu zaposlenog tokom probnog rada, uključujući eventualne primedbe, evaluacije i dokaze o postignućima ili propustima. Ove sveske mogu poslužiti kao dokaz u eventualnom sporu. Prema istraživanju Republičkog zavoda za statistiku, oko 25% radnih sporova u 2024. godini bilo je povezano sa prekidom probnog rada, što naglašava značaj pravilne procedure.
Koje su najčešće zablude o probnom radu?
Mnogi poslodavci veruju da tokom probnog rada mogu zanemariti određene obaveze prema zaposlenima, što je ozbiljna greška. Na primer, zaposleni na probnom radu ima pravo na plaćeno odsustvo zbog bolesti, kao i na godišnji odmor u trajanju od dve radne nedelje za svakih 12 meseci rada, što se proporcionalno obračunava. Takođe, česta zabluda je da se probni rad može produžiti nakon isteka ugovorenog perioda – to nije moguće bez sklapanja novog ugovora, što bi predstavljalo kršenje zakona. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, preko 30% poslodavaca nije svesno svih obaveza tokom probnog rada, što dovodi do nepotrebnih rizika.
Kako dokumentovati rad zaposlenog tokom probnog rada?
Dokumentovanje je kamen temeljac za izbegavanje sudskih sporova. Preporučuje se vođenje redovnih evaluacija – na primer, nedeljnih ili mesečnih – u kojima se beleže postignuća, područja za poboljšanje i eventualni problemi. Ovi zapisi treba da budu konkretni i merljivi, poput "zaposleni je ispunio 95% mesečnih ciljeva" ili "nije uspeo da savlada osnovne softverske alate unutar određenog roka". Osim toga, važno je čuvati sve pisane komunikacije, uključujući e-poruke i upozorenja, koje mogu poslužiti kao dokaz u slučaju spora. Ovakav pristup ne samo da smanjuje rizik od tužbe, već i poboljšava transparentnost celog procesa. Za dodatne savete o praćenju radne efikasnosti, posetite našu stranicu sa savetima.
Koje su zakonske obaveze poslodavca prilikom probnog rada?
Poslodavac je dužan da poštuje sve opšte zakonske odredbe koje se tiču radnog odnosa, uključujući obavezu plaćanja poreza i doprinosa, obezbeđivanje bezbednih uslova rada i poštovanje radnog vremena. Takođe, mora dostaviti zaposlenom kopiju ugovora o radu i obezbediti mu uvid u sve relevantne propise. Ako dođe do povrede ovih obaveza, zaposleni može podneti tužbu za zaštitu svojih prava. Preporučujemo da se poslodavci redovno konsultuju sa stručnjacima za radne odnose kako bi ostali u toku sa eventualnim izmenama zakona. Na primer, prema podacima Ministarstva rada, broj prijava zbog povrede prava zaposlenih tokom probnog rada porastao je za 15% u poslednje dve godine, što ukazuje na potrebu za većom pažnjom.
Šta uraditi ako zaposleni ne zadovolji očekivanja tokom probnog rada?
Ukoliko zaposleni ne ispuni očekivanja, poslodavac treba da postupa sistematski. Prvo, treba da pruži povratne informacije i priliku za poboljšanje, uz jasno definisane rokove. Ako se situacija ne popravi, sledi pismeno upozorenje sa navođenjem konkretnih primedbi. Konačno, ukoliko ni to ne dovede do poboljšanja, poslodavac može doneti rešenje o prekidu probnog rada, uz poštovanje svih formalnosti. Ovakav postupan ne samo da je fer prema zaposlenom, već i smanjuje verovatnoću da će spor eskalirati na sud. Kao primer dobre prakse, mnoge kompanije koriste strukturirane evaluacione obrasce koji uključuju i samoevaluaciju zaposlenog, čime se podstiče dijalog i smanjuje mogućnost nesporazuma.
Često postavljana pitanja
1. Da li je moguće produžiti probni rad nakon isteka ugovorenog perioda?
Ne, probni rad ne može se produžiti nakon isteka perioda definisanog ugovorom. Ako poslodavac želi da nastavi sa evaluacijom, mora sklopiti novi ugovor o radu, što može dovesti do pravnih komplikacija. U suprotnom, radni odnos se automatski smatra prešlim u redovni radni odnos.
2. Da li zaposleni na probnom radu ima pravo na godišnji odmor?
Da, zaposleni na probnom radu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od dve radne nedelje tokom godine, što se proporcionalno obračunava u odnosu na odrađeno vreme. Ovo pravo je zagarantovano Zakonom o radu i ne može biti uskraćeno.
3. Šta ako poslodavac prekine probni rad bez pismene potvrde?
Usmeni prekid probnog rada nije pravno validan i može se smatrati ništavim. Ako poslodavac ne dostavi pismeno rešenje u zakonskom roku, probni rad se smatra završenim, a radni odnos nastavlja pod istim uslovima.
4. Da li je moguće zaposliti nekoga na probni rad više puta?
Zakonski, nije dozvoljeno višestruko zapošljavanje iste osobe na probni rad za isti posao, jer bi to predstavljalo zaobilaženje zakona. Međutim, za različite poslove ili nakon dužeg vremenskog perioda, ovo može biti moguće uz strogo poštovanje propisa.
5. Kako se postupa ako zaposleni da otkaz tokom probnog rada?
Zaposleni može da da otkaz tokom probnog rada uz poštovanje otkaznog roka od pet dana, što mora biti učinjeno pismenim putem. Poslodavac je dužan da isplati sve dospele nadoknade i završi procedure raskida u skladu sa zakonom.
Ako vam je potrebna pomoć u pravilnoj primeni ovih smernica ili želite da osiguramo da vaši ugovori budu u potpunosti usklađeni sa zakonom, obratite nam se putem naših usluga. Takođe, pogledajte našu stranicu sa savetima za dodatne informacije o upravljanju ljudskim resursima.
Leave a Reply