U današnjem poslovnom okruženju, poslodavci sve češće traže načine da privuku i zadrže kvalitetne kadrove, a jedan od najefikasnijih je povećanje neto primanja zaposlenih na legalan način. Tri najčešće korišćene i pravno regulisane pogodnosti su topli obrok, regres i naknada za prevoz. Ovi oblici pružanja koristi ne samo da direktno utiču na porast ličnog budžeta zaposlenog već i predstavljaju poreski efikasnije rešenje za poslodavca u odnosu na direktno povećanje bruto plate. Razumevanje njihove primene ključno je za svaku kompaniju koja želi da optimizira svoje troškove rada, a zaposlenima obezbedi konkurentniju finansijsku poziciju.
Topli obrok – direktna podrška za svakodnevne troškove
Topli obrok predstavlja naknadu za ishranu na radnom mestu koju poslodavac može da isplati zaposlenom. Njegova glavna prednost leži u povoljnijem poreskom tretmanu u odnosu na redovnu platu.
Pravni okvir i poreske prednosti
Prema važećem Zakonu o porezu na dohodak građana, iznos isplaćen za topli obrok ne oporezuje se porezom na dohodak građana niti doprinosi, pod uslovom da ne pređe dnevni limit koji je propisan. Ovaj limit se redovno revidira, te je neophodno pratiti aktuelne propise. Za poslodavca, isplata toplog obroka predstavlja trošak poslovanja koji se može u celosti priznati kao rashod, čime se smanjuje osnovica za porez na dobit. Za zaposlenog, to je neto dodatak na platu koji ne podleže oporezivanju. Na primer, ako je mesečni limit za topli obrok 6.000 dinara, zaposleni će taj iznos primiti u potpunosti, bez ikakvog odbijanja, što direktno povećava njegov realni prihod.
Regres – podsticaj za odmor i oporavak
Regres, ili naknada za odmor, je novčana sredstva koja poslodavac isplaćuje zaposlenom povodom korišćenja godišnjeg odmora. Njegova svrha je da omogući zaposlenom da finansijski nesmetano uživa u svom pravu na odmor.
Vrste i poreska efikasnost
Postoje dve vrste regresa: osnovni i dodatni. Osnovni regres je zakonska obaveza, dok je dodatni često predmet kolektivnog ili individualnog ugovaranja. Ključna stavka je da se deo regresa, tačnije iznos do tri prosečne plate u Republici Srbiji, isplaćuje bez oporezivanja. Iznosi iznad tog praga podležu oporezivanju po redovnoj stopi. Ovo predstavlja značajnu priliku za povećanje neto primanja. Poslodavac koji želi da da bonus zaposlenom može, umesto povišice, putem regresa da obezbedi deo sredstava koji će zaposleni primiti bez odbitka. Praksa pokazuje da kompanije koje redovno isplaćuju dodatni regres beleže i do 15% veću stopu zadržavanja zaposlenih u odnosu na one koje to ne čine, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje.
Naknada za prevoz – olakšica za put do posla
Troškovi putovanja od kuće do posla predstavljaju značajan teret za lični budžet mnogih zaposlenih. Naknada za prevoz je sredstvo kojim poslodavac može da ublaži ovaj trošak.
Načini isplate i poreski tretman
Naknada za prevoz može se isplatiti na dva načina: kao novčana naknada ili kroz poklon bonove za gorivo/javni prevoz. Novčana naknada do određenog zakonskog iznosa se ne oporezuje, što je čini još jednom efikasnom metodom za povećanje neto primanja. Ako se pak odluče za bonove, oni se tretiraju kao neporezivi deo ličnog dohotka pod određenim uslovima, što donosi istu prednost. Ovo je posebno važno u kontekstu rasta cena goriva i karata za javni prevoz. Studija Svetske banke ističe da troškovi prevoza čine u proseku 5-10% mesečnih troškova domaćinstva, što čini ovu naknadu veoma konkretnom i cenjenom pogodnošću.
Kako ove pogodnosti utiču na ukupnu motivaciju i lojalnost?
Implementacija ovih praksi nije samo pitanje kvantitativnog povećanja plate. One snažno utiču i na kvalitet radnog odnosa. Zaposleni koji osećaju da im poslodavac vrednuje trud i brine se za njihovu svakodnevicu – kroz obezbeđenje obroka, podršku za odmor i pokriće troškova prevoza – razvijaju veću lojalnost prema kompaniji. Ovo je posebno važno u uslovima tržišta rada gde je fluktuacija kadrova čest izazov. Ove pogodnosti, pored direktne finansijske koristi, grade organizacionu kulturu koja se temelji na reciprocitetu i podršci.
Praktičan primer: poređenje opcija za povećanje primanja
Zamislimo zaposlenog čija je bruto plata 100.000 dinara. Ako poslodavac odluči da mu direktno poveća platu za 10.000 dinara, nakon oporezivanja i doprinosa, zaposlenom će na račun stići samo oko 5.500 dinara neto. Međutim, ako umesto toga poslodavac isplati maksimalan neoporezivi topli obrok od, recimo, 6.000 dinara i dodatni neoporezivi deo regresa u vrednosti od 4.000 dinara, zaposleni će dobiti punih 10.000 dinara neto dodatka. Ovakav pristup je finansijski efikasniji i za poslodavca i za zaposlenog, jer se smanjuju ukupni poreski izdaci, a zaposleni ostvaruje veći neto benefit. Ovakva optimizacija zahteva dobro poznavanje radnog i poreskog zakonodavstva, a stručna pomoć knjigovodstvene agencije može biti od neprocenjive vrednosti, pogotovo kada je reč o pravilnom ugovaranju radnih odnosa i uvodenju beneficija poput trinaeste plate.
Zaključak
Korišćenje beneficija poput toplog obroka, regresa i naknade za prevoz predstavlja legalnu, efikasnu i humanu strategiju za povećanje neto primanja zaposlenih. Ove mehanizme ne treba posmatrati samo kao trošak, već kao investiciju u ljudske resurse koja se dugoročno isplati kroz veću produktivnost, smanjenu fluktuaciju i očuvanje znanja unutar kompanije. Praktična primera ovih instrumentata zahteva kontinuirano praćenje promena u zakonodavstvu kako bi se obezbedila potpuna usklađenost sa propisima.
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Da li se svi zaposleni automatski kvalifikuju za topli obrok, regres i prevoz?
Ne, pravo na ove pogodnosti zavisi od odluke poslodavca, osim osnovnog regresa koji je zakonska obaveza. Poslodavac može ove beneficije uvesti putem pravilnika o radu, kolektivnog ugovora ili individualnog ugovora o radu, pri čemu moraju biti ispoštovani principi jednakog tretmana.
2. Šta je isplativije za zaposlenog: povišica ili neoporezive pogodnosti?
U većini slučajeva, neoporezive pogodnosti su isplativije jer se celokupan iznos isplaćuje zaposlenom bez ikakvog odbitka. Kod povišice, na svako povećanje bruto plate plaća se porez i doprinosi, pa je neto efekat manji. Međutim, konačna odluka treba da uzme u obzir i dugoročne efekte kao što su visina buduće penzije, koja se računa na osnovu oporezivog dela primanja.
3. Da li poslodavac može da oporezuje deo regresa koji prelazi neoporezivi iznos?
Da, apsolutno. Zakon dozvoljava da se iznos regresa do visine tri prosečne plate u Srbiji isplati bez oporezivanja. Svaki iznos koji premašuje tu granicu podleže oporezivanju po redovnoj stopi poreza na dohodak građana i doprinosima, i poslodavac je dužan da obračuna i plati doprinose i porez na taj prekogranični deo.
4. Kako se dokazuje korišćenje javnog prevoza za naknadu?
Poslodavac može da zatraži od zaposlenog da dostavi dokaz o troškovima prevoza, kao što su mesečne karte ili računi. Alternativno, česta je praksa da se naknada isplaćuje unapred utvrđenim, neoporezivim iznosom za sve zaposlene koji ispunjavaju uslove, bez traženja pojedinačnih dokaza, što znatno pojednostavljuje administraciju.
5. Da li je moguće kombinovati ove pogodnosti sa drugim beneficijama, poput 13. plate?
Da, ove pogodnosti se mogu i trebalo bi da se kombinuju. Na primer, trinaesta plata je poseban oblik nagrade koja ima svoj poreski tretman, a može se isplatiti uz već postojeći topli obrok, regres i naknadu za prevoz. Korišćenje različitih oblika nagrađivanja omogućava poslodavcu da fleksibilno i legalno maksimizira neto primanja zaposlenih, gradeći pritom sveobuhvatan sistem motivacije.
Ako želite da optimizujete sistem nagrađivanja u vašoj kompaniji i na pravilan način iskoristite prednosti toplog obroka, regresa i naknade za prevoz, naši knjigovodstveni stručnjaci su vam na raspolaganju. Pogledajte naše usluge i kontaktirajte nas za besplatnu konsultaciju.
Leave a Reply